Šta podrazumeva kardiološki pregled:
Kardiološki pregled je skup dijagnostičkih metoda kojim se utvrđuje da li je tegoba pacijenta uzrokovana oboljenjem srca.
Sastoji se od anamneze (razgovor o tegobama i ranije bolesti, uvid u dokumentaciju), pregleda, EKG-a, merenja pritiska. U slučaju potrebe može se proširiti dodatnim dijagnostičkim metodama kao što su ultrazvuk srca, Holter EKG, test opterećenja srca ili STRES EHO test. Ponekad je potrebno uraditi i laboratorijske analize krvi radi definitivne dijagnoze i adekvatnog lečenja.
Osim dijagnostike novonastalih oboljenja srca, prate se i pacijenti sa već poznatim bolestima srca. To su ljudi koji boluju od hipertenzije, angine pectoris, aritmija, srčane slabosti, preležanog infarkta srca ili operacija kao što su bajpas ili zamena srčanih zalistaka. Postoperativni tok posle ugradnje pejsmejkera podrazumeva i kardiološko praćenje
Kardiološki pregled i hipertenzija:
Najčešći razlog za javljanje na kardiološki pregled je hipertenzija – povećani krvni pritisak. Hipertenzija može biti konstatovana slučajno, prilikom rutinskih merenja krvnog pritiska. Često povod za merenje krvnog pritiska bude glavobolja ili druge tgeobe koje doprinose opštem osećanju slabosti. U trenutku kada pacijent konstatuje hipertenziju, moguće je da se radi samo u hipertenzivnoj krizi, koja će proći na primenu lekova. Potom se daje savet o izmeni životnih navika, kao što je neslana ishrana, smanjenje telesne težine, povećanje fizičke aktivnosti. Potrebno je izbegavati prekomerne količine kafe, cigareta, energetskih napitaka. Ukoliko je pacijent disciplinovan i rešen da promeni svoj stil života, moguće je da se hipertenzija reguliše bez primene lekova. Veliki broj pacijenata ipak mora biti lečen primenom lekova antihipertenziva, čime se reguliše krvni pritisak i sprečavaju njegove dugotrajne posledice.
Bol u grudima – obavezan pregled kardiologa:
Druga najčešća tegoba zbog koje se pacijenti upućuju kardiologu je bol u grudima. Ova tegoba može imati i druge uzroke, koji nisu poreklom od srca, ali je neophodno isključiti anginu pektoris kao uzrok bola. Anginozni bol u grudima ima poseban karakter i kvalitet. Uglavnom nastaje u naporu (može i u miru), traje do 15 min, opisuje se kao stezanje, pritisak, pečenje ili probadanje u grudima. Nekada se širi u ruke, ramena, vilicu ili leđa. Prateće tegobe mogu biti obilno preznojavanje, jak zamor ili mučnina. Najčešće prolaze spontano, kada pacijent prekine fizičku aktivnost ili primenom nitroglicerina pod jezik.
Ako se pacijent žali na ove tegobe, uz standardan kardiološki pregled (EKG, pregled slušalicama i merenje krvnog pritiska), potrebno je uraditi ultrazvuk srca i test opterećenja srca
Akutni infarkt miokarda – što ranije javljanje kardiologu:
Akutni infarkt miokarda tipično se prezentuje jakim bolom u grudima tipa pečenja, stezanja ili pritiska. Trajanje je duže od 30 min. Često se bol širi u ruke i vilicu, i bude praćen preznojavanjem, mučninom, čak povraćanjem, i opštom slabošću. U tim okolnostima potrebno je, bez odlaganja, obaviti kardiološki pregled. Već na samom EKG zapisu se vidi tipična prezentacija promena za infarkt miokarda. Tada se pacijentu savetuje neodložno javljanje u najbližu hitnu slubu radi što bržeg transporta u nadležnu kardiološku ustanovu. Standardno se u akutnom infarktu radi hitna koronarografija (snimanje krvnih sudova srca). Ugrađuje se stent u „infarktnu arteriju“ čime se uspostavlja protok krvi do obolelog dela srčanog mišića, čime se smanjuje oštećenje srca i veličina ožuiljka.
Aritmija, tahikardija – kardiološki pregled na prvom mestu:
Osećaj ubrzanog rada srca, preskakanja srca ili drugih oblici poremećaja ritma srca jesu razlog za javljanje kardiologu. Ove tegobe mogu biti u osnovi i bezazlene, ali kod pacijenata izazivaju strah i neprijatnost. S druge strane, aritmija ili tahikardija mogu biti posledica ozbiljnog oštećenja srca. Kardiološki pregled kod ovih tegoba mora biti dopunjen ultrazvukom srca i Holter EKG-om (24 sata praćenje ritma srca). Tek na osnovu ovih podataka se procenjuje koja je aritmija uzrok tegoba, i da li i kako je treba lečiti.
Ponekad se ispostavlja da je tegoba uzrokovana neznačajnim poremećajima ritma, kada nije neophodno uključiti lekove. Tada je mnogo korisniji razgovor sa pacijentom i lečenje pratećih problema kao što je anemija, obstruktivna bolest pluća ili problemi sa štitnom žlezdom.
Kada se ustanovi da pacijent zaista boluje od neke od aritmija, pristupa se kompleksnoj proceni adekvatnog lečenja. To lečenje podrazumoeva uvođenje lekova iz grupe antiaritmika. Ponekad je potrebno i invazivno lečenje ugradnjom pejsmejkera ili alektrofiziološkom ablacijom.
Kardiološka terapija:
Kardiološka terapija je skup lekova/medikamenata kojima se rešava neposredan kardiološki problem. Pored njih, obavezno su u terapiju uključeni lekovi kojima se rešavaju komlikacije primarne bolesti (aspirin, lekovi protiv zgrušavanja krvi, lekovi za izmokravanje). Takođe se leče i dodatni problemi (povećane masnoće, poremećaji štitne žlezde, dijabetes, anemija) koji mogu pogoršati bolest srca. Kroze redovne kontrole, uz pridržavanja saveta za terapiju i izmenom načina života, moguće je postepeno smanjivati lekove usled poboljšanja osnovne bolesti i oporavka.